Skip to main content

Kosovska Mitrovica

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Kosovska Mitrovica > Usevi ili zasadi
Pepelnica vinove loze (Uncinula necator)

Na području rada RC Kosovska Mitrovica u zasadima vinove loze tokom ove sezone najdominantiji su simptomi pepelnice vinove loze (Uncinula necator) od ekonomski značajnih oboljenja loze.

Na obolelim zeljastim delovima vinove loze dolazi do pojave brašnasto-bele navlake. Zaraženo mlado lišće se deformiše, a cvasti i vrhovi lastara se suše, ređe lišće. Na bobicama u porastu, zaraženo tkivo ispod brašnaste navlake nekrotira i puca. U pukotinama bobica se često vidi seme. Takve bobice se suše ili ih zahvata trulež. Razvijene bobice kada su zaražene ne pucaju, već se na njihovoj površini javljaju mrke, žiličaste nekroze.

Pepelnica se na vinovoj lozi javlja od ranog proleća pa do kraja vegetacionog perioda. Zaraze nastaju i po kišovitom i suvom vremenu. Plahovite kiše mogu da speru oidije (konidije gljive na površini zaraženih biljnih delova u vidu navlake sivo-bele boje) na zemlju i tako umanje zarazu. Povećanju inteziteta zaraza doprinosi promena klimatskih uslova i pojačano đubrenje mineralnim đubrivima. Ova fitopatogena gljiva može da vrši infekcije i bez slobodne vode, pri niskim vrednostima relativne vlažnosti vazduha (čak pri 20% prema literaturnim podacima). U uslovima koji su sve češći kod nas tokom proleća i leta, u uslovima dugih bezkišnih perioda i visokih temperatura, ovaj patogen ima sposobnost da se razvija i zato mu treba posvetiti posebnu pažnju i redovno vršiti hemijske mere zaštite (i kada nema padavina).

Crna pegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Na teritoriji rada RC Kosovska Mitrovica zasadi vinove loze se u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta nalaze u fazi od bobice veličine graška do faze početak dodirivanja bobica (BBCH 75-77). Vizuelnim pregledima vinove loze na više lokaliteta registruje se prisustvo simptoma crne pegavosti vinove loze koju prouzrokuje fitopatogena gljiva (Phomopsis viticola).

Ovo oboljenje naročito je često u našim vinogorjima i to u regionima sa hladnijim i vlažnijim prolećem, gde je porast lastara blago usporen pa je mogućnosti infekcije veća. Infekcija ovim patogenom obično nastaje sa povećanjem temperature preko 10°C sa nešto dužim vlažnijim periodima što je kraj marta, početak aprila u našim regionima. Nakon perioda inkubacije dolazi do pojave simptoma koji se javljaju prvenstveno na lastarima i to naročito na prve dve do tri internodije gde se pojavljuju tamne lezije i pege koje usled rasta tkiva pucaju, tako da se vrlo brzo na početnim internodijama javljaju pukotine i kraste na lastarima. Tako simptomatični lastari zaostaju u rastu i razvoju pa samim tim se na njima formira značjno manja količina grozdova nego na zdravim. Tako oštećeni lastari u toku zime veoma često izmrzavaju pa stoga u narednoj vegetaciji uopšte i ne kreću sa rastom i razvojem. Napad crne pegavosti može biti toliko jak da nekada strada i kompletan čokot. Ukoliko je inficiran kompletan čokot, u narednoj vegetacji neće moći da razvije kvalitetne lastare pa samim tim se ne ostvaruje željeni prinos. Simptomi se nakon toga javljaju i na listovima u vidu sitnih svetlih pega sa crnom tačkicom u sredini. Na listu može da se formira veliki broj pega koje se postepeno spajaju. Sa porastom temperature pege vrlo brzo nekrotiraju usled čega list ima značajno smanjenu asimilacionu površinu i ne može da ishrani formirane grozdove pa samim tim se dobija prinos značajno lošeg kvaliteta. Simptomi na grozdovima takođe mogu da se jave i to u vidu nekroze i pojave pukotina i kora na peteljci grozda, usled čega propada sam grozd delimično ili u potpunosti. Međutim simptomi na grozdovima ne javljaju se tako često kao na lastarima. Generalno, ova bolest u vinogradima može uzrokovati gubitke od 10 do 15% u smanjenju prinosa pa do krčenja kompletnih jače inficiranih čokota.

Sa suzbijanjem ove bolesti počinje se veoma rano već tokom rezidbe kada je potrebno prepoznati i rezidbom ukloniti sve simptomatične lastare. Često proizvođači greše pa orezani biljni materijal ne unište, a on predstavlja glavni izvor zaraze u narednoj vegetaciji. Obavezno je orezani biljni materijal izneti iz vinograda i spaliti. Nakon rezidbe preporučuje se sprovođenje hemijskog tretmana mineralnim uljem u cilju suzbijanja prezimljujućih formi štetočina u kombinaciji sa nekim od bakarnih preparata. Sledeći bitan korak u strategiji zaštite od crne pegavosti jeste hemijski tretman u fenofazi vunastih pupoljaka koja često može dugo da traje pa se u tom peroidu i ostvaruje infekcija, naročito u hladnijim regionima. U toj fenofazi značajno je primeniti preparate na bazi bakra. Sledeći tretman veoma je značajan i potrebno ga je sprovesti kada lastari počinju sa rastom (tri do pet cm) i to preparatima sa aktivnim materijama kontaktnog mehanizma delovanja kao što su: mankozeb ili folpet.

Prisustvo cikade Scaphoideus titanus u zasadima vinove loze

Na području rada RC Kosovska Mitrovica zasadi vinove loze se u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta nalaze u fazi cvast nabubrela, cvetovi zatvoreni zajedno spojeni do faze cvasti potpuno razvijene, cvetovi odvojeni (BBCH 55-57).

Vizuelnim pregledima zasada vinove loze u regionu severa Kosova i Metohije, registrovano je prisustvo cikade vinove loze Scaphoideus titanus. U toku je  piljenja larvi ove štetočine.

Cikada vinove loze Scaphoideus titanus je vektor fitoplazme Flavescence doree (FD) koja prouzrokuje veoma destruktivno oboljenje zlatasto žutilo vinove loze. Ova cikada svoje razviće završava isključivo na vinovoj lozi,  ima jednu generaciju godišnje a prezimljava u stadijumu jaja ispod kore dvogodišnjih lastara. Početni simptomi zaraze ovom fitoplazmom ogledaju se u tome što pupoljci u proleće kreću kasnije ili uopšte ne kreću. Lastari imaju skraćene internodije, zaostaju u porastu, nedovoljno odrvenjavaju i izmrzavaju tokom zime. Na zaraženim čokotima dolazi do karakteristične promene boje lista i pojave nekroze između glavnih lisnih nerava. Početak piljenja larvi u agroekološkim uslovima Srbije odvija se tokom maja ili juna. Larve navedene cikade prolaze kroz pet razvojnih stupnjeva, a odrasle jedinke se pojavljuju tokom juna ili jula i ostaju u vinogradu sve do septembra. S obzirom na početak piljenja larvi ove cikade, a tek treći larveni stupnjevi su sposobni za prenos fitoplazme, za sada se ne preporučuju hemijske mere zaštite.

RC Kosovska Mitrovica nastaviće sa praćenjem cikade Scaphoideus titanus.

Prisustvo zelene (povrtne) stenice u zasadima trešanja

Na području rada RC Kosovska Mitrovica u zasadima trešanja na lokaciji Velji Breg registrovano je prisustvo zelene (povrtne) stenice (Nezara viridula).

Odrasle jedinke su najčešće zelene boje, ali na osnovu boje štita ova stenica ima tri varijeteta:

-       forma smaragdula (jednobojno zelen),

-       forma torquata (zelen sa širokom ivicom krem boje na prednjem delu glave i pronotuma) i

-       forma brunea (crveno smedja).

 

Zelena (povrtna) stenica  je polifagna štetočina koja se u našim krajevima javila usled klimatskih promena. Napada useve paprika, paradajza, krompira, soju, boraniju, vinovu lozu ali i zasade voća. Odrasli insekt je dug 14-16 mm. Ženka polaže jaja bele boje na naličje listova u gomilicama, koja kasnije postaju crvenkasta. Štete pričinjavaju larve i odrasli insekti. Hrani se sokovima biljaka a na mestu uboda dolazi do promene boje ploda pa oni gube tržišnu vrednost. Plodove napada uglavnom pred berbu i time ozbiljno ugrožava proizvodnju.

Hemijske mere suzbijanja u našoj zemlji su ograničene zbog nedostatka registrovanih insekticida. Insekticidi iz grupe piretroida su pokazali dobre rezultate u suzbijanju, ali zbog nemogućnosti poštovanja karence u periodu berbe plodova njihova primena je otežana. Na manjim parcelama je moguće ručno sakupljanje imaga i larvi, dok je hemijsko suzbijanje moguće po ivicama parcela gde su one grupisane.

RC Kosovska Mitrovica će nastaviti sa praćenjem ove štetočine u usevima I zasadima.

Tabla za pisanje i objavljivanje priloga!
Da bi napisali novi prilog , kliknite na Create a Post pod Upravljanje prilozima, sa desne strane.

Šta je prilog?

Prilog je tekst koji piše koordinator a odnosi se na monitoring štetnih organizama koji sprovodi po Programu za svoj region.

Prilozi se prikazuju u obrnutom hronološkom redu (najnoviji prilog prvi). Čitaocu priloga može se omogućiti da napiše komentar na pročitani prilog na koji zatim autor pročitanog priloga može da odgovori.

Za razliku od preporuka, koordinator u prilogu saopštava informacije o monitoringu štetnih organizama bez obzira što iz njih ne proizilazi akcija koju čitalac treba da preduzme. 

Poželjno je da prilog bude opremljen fotografijama i obrazloženjima koja proizilaze iz terenskih rezultata.