Skip to main content

Valjevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Valjevo > Usevi ili zasadi
Prisustvo grinja u zasadu maline

Na području delovanja RC Valjevo, u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta zasadi maline se nalaze u fazi seme jasno vidljivo na plodnici do faze prvi plodovi imaju specifičnu boju za kultivar (BBCH 73-85).

Tokom vizuelnog pregleda zasada registrovano je prisustvo eriofidne grinje maline (Phyllocoptes gracilis). Registrovani simptomi su na do 5% biljaka, dok je oštećeno od 5-15% lisne mase i do 3% plodova.

Odrasle jedinke prezimljavaju u pupoljcima između listića ili u pazuhu pupoljaka iz kojih se ravijaju jednogodišnji izdanci ili u blizini lisnih i cvetnih pupoljaka. Prezimele ženke se aktiviraju kada je dnevna temperatura minimum 11°C. U tom vremenskom periodu se otvaraju pupoljci pa jedinke migriraju.

Simptomi nastaju usled ishrane jedinki. Glavna oštećenja prave na listu u vidu deformacija pa dolazi do pojave hloroze i pegavosti. Simptomi na plodovima su u vidu neujednačene obojenosti, stagnacije rasta i neujednačenog dozrevanja. Na naličju listova se formiraju kolonije, a list dobija svetlo zelenu do žutu boju. Takođe, karakteristično je podizanje lica lista u vidu mehurova i gubljenje maljavosti na naličju lista, što se dešava pri jakom napadu. Mladi listovi se kovrdžaju, a vršni izbojci se suše.

 

U zasadima maline sorte Glen ample, registrovani su simptomi na pojedinim lokalitetima na do 50% lisne mase, što ukazuje na povećanu osetljivost ove sorte na prisustvo navedene štetočine.

Pravi momenat za subijanje ove štetočine je po završetku migracije na mlade listove dvogodišnjih izdanaka (kraj aprila do početka maja). RC Valjevo je pravovremeno dao preporuku 27.04.2023. u cilju suzbijanja ove štetočine.

 

Prisustvo malinine muve galice (Lasioptera rubi) u zasadu maline

Na području delovanja RC Valjevo u zasadima maline berba je u toku.

Tokom vizuelnog pregleda zasada maline uočeno je prisustvo gala na izdancima.

Nakon daljeg pregleda unutar gala registrovano je prisustvo larvi malinine muve galice (Lasioptera rubi).

Ova štetočina se javlja u zasadima maline i kupine. Štete nanosi larva, tako što se ubušuje u izdanke. Gale koje su registrovane na napadnutim izdancima predstavljaju zadebljana koja nastaju kao posledica ishrane larvi.  Izgled gala se može razlikovati u zavisnosti od zastupljenog sortimenta u zasadu; izdužena, ovalna ili nalik na rak rane. Unutar jedne gale razvija se veći broj larvi. Napadnuti lastari se suše.

Navedena vrsta razvija jednu generaciju godišnje. Suzbijanje je otežano jer se imago masovno javlja u vreme cvetanja. Jaja polaže na jednogodišnje lastare u blizini pupoljaka, pa se larva ubušuje odmah nakon piljenja.  U cilju smanjenja brojnosti populacije u narednoj godini, preporučuje se primena mehaničkih mera:

  • Jesenje uklanjanje i uništavanje napadnutih izdanaka, jer prezimljava odrasla larva u galama na lastarima
  • Krčenje i uništavanje divlje kupine u okruženju parcele.

RC Valjevo nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja zasada maline.

Ljubičasta pegavost izdanaka maline (Didymella applanata)

Zasadi maline se na području delovanja RC Valjevo nalaze u fenofazi: stari listovi se suše, mladi listovi se uvijaju; stari listovi kultivara imaju specifičnu boju (BBCH 93).

 

Prilikom pregleda zasada gde nisu adekvatno sprovedene mere zaštite, na jednogodišnjim lastarima se uočavaju simptomi ljubičaste pegavosti izdanaka maline (Didymella applanata) na 10% biljaka.

Ovo je jedan od najznačajnih patogena maline i dovodi do velikih ekonomskih gubitaka. Simptomi se javljaju na nadzemnim delovima, listovima, izdancima i pupoljcima. Prvi simptomi se javljaju na listovima u vidu sitnih mrkih pega sa žutim oreolom. Pege su u početku sitne, pa se šire ka glavnom nervu i javlja se karakteristična nekroza u obliku latiničnog slova „V“. Na izdanke prelazi preko lisne drške. Dolazi do pojave tamnih (kestenjastih) pega duž internodija i oko pazušnih pupoljaka, kasnije kora u okviru pega puca i odvaja se. Spajanjem pega može doći do sušenja čitavog izdanka. Pupoljci na obolelim izdancima  ne kreću ili su rodne grančice koje se razviju slabe. Ovom patogenu za razvoj pogoduju kišni i vlažni uslovi spoljašnje sredine. U toku jeseni lastari dobijaju tamniju boju, pa se pege teže uočavaju. U toku zime dolazi do izbeljivanja izdanaka, pa se uočavaju prvo pseudotecije, a kasnije piknidi. Gljiva oštećuje samo primarnu koru. 

Patogen  prezimljava na obolelim izdancima. Širi se tokom druge polovine maja na novo mlado lišće, odmah nakon kišnog perioda. Malina je najosetljivija od juna do kraja jula, dok su lastari početkom avgusta dozreli i manje su osetljivi na zarazu.

Veoma je važno sprovođenje preventivnih mera u cilju suzbijanja ovog patogena:

·         zdrav sadni materijal

·         rezidba i iznošenje zaraženih izdanaka koji su doneli rod ove godine odmah po završetku berbe, kako se infekcija ne bi širila  u zasadu

·        razmak između izdanaka takav da omogućava bolju provetrenost.

Preporuke RC Valjevo u cilju suzbijanja ovog patogena u toku  ove vegetacije, možete pogledati na sledećim linkovima:

Uticaj visokih temperatura na zasade maline u regionu Valjeva

Na području delovanja RC Valjevo berba jednorodnih sorti maline u nižim predelima je pri kraju, dok je na lokalitetima sa višom nadmorskom visinom berba u jeku. U zasadima remotantnih sorti u narednim danima se očekuje početak berbe.

Povišene dnevne temperature u prethodnih mesec dana, od 13.06. do 13.07., su negativno uticale na zasade maline. Maksimalne dnevne temperature su prelazile 30°C, a u periodu od 21.06. do 25.06. zabeležene su ekstremno visoke temperature preko 35°C. Za ovaj period se beleže padavine samo u tri navrata: 19.06. i to 39,6 mm, 01.07. 22 mm i 09.07. od svega 10,6 mm.

Vizuelnim pregledom zasada utvrđen je loš kvalitet plodova, smanjena veličina i pojava beličastih fleka i ožegotina. Takođe se registruje pojava ožegotina i na listovima, koje su izraženije u zasadima bez mreže za zasenjivanje. Prinos je smanjen, dok je proces same berbe ubrzan.

Na lokalitetima sa nižom nadmorskom visinom, kao i u zasadima gde nije postavljen sistem za navodnjavanje došlo je i do sušenja pojedinih izdanaka; dok je u zasadima, koji su bili lošijeg zdravstvenog stanja i gde je neadekvatno sprovedena hemijska zaštita tokom vegetacije došlo do sušenja izdanaka preko 40%. Na lokalitetima sa višom nadmorskom visinom procenat štete je manji.

Proizvođačima  se preporučuje da navodnjavaju zasade u cilju boljeg porasta jednogodišnjih izdanaka, sprovode redovne  agrotehničke i hemijske mere zaštite u cilju očuvanja   rodnog potencijala i zdravstvenog stanja zasada maline za narednu godinu.

RC Valjevo nastavlja da prati zdravstveno stanje zasada maline.

Uticaj prolećnog mraza na zasade maline u regionu Valjeva

Na pordučuju delovanja RC Valjevo, zasadi maline se nalaze u fazi tri do četiri razvijena lista  (BBCH 13-14).

Prolećni mrazevi i  niske temperature u predhodnom periodu u dva navrata, od 6.4. do 10.04. i od 17.4 do 19.4.2021. doveli su do oštećenja i izmrzavanja pupoljaka maline, na lokalitetima koji se nalaze na preko 300m nadmorske visine. Velike štete su nastale  u zasadima  maline koji se nalaze  na  području opštine Osečina, na nadmorskoj visini od  300 do 512m.

Vizuelnim pregledom je utvrđeno da je prvi hladan talas doveo do izmrzavanja  na oko 5-7% pupoljaka   nakon čega su  iz rezervnih pupoljaka (suočica) izrasle nove rodne grančice. U predhodnim danima, tokom drugog hladnog talasa, kada su jutarnje temperature bile u minusu, dok prosečne za taj period nisu prelazile 7°C, došlo je do  izmrzavanja pupoljaka koji nisu pretpeli oštećenja u prvom hladnom talasu. Registrovane su štete na preko 15% pupoljaka.

Proizvođačima  se preporučuje da u zasadima koji su pretrpeli štete od mraza,   sprovode redovne  agrotehničke i hemijske mere zaštite u cilju očuvanja   rodnog potencijala i zdravstvenog stanja zasada maline.

RC Valjevo nastavlja da prati zdravstveno stanje zasada maline.