Skip to main content

Valjevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Valjevo > Usevi ili zasadi
Pepelnica vinove loze (Uncinula necator)

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze u fazi sazrevanje bobica (BBCH 85).

Tokom pregleda zasada uočeno je prisustvo simptoma pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) na 3-20% biljaka. Simptomi su izraženiji u zasadima gde nisu redovno sprovedeni tretmani u cilju zaštite, pa je zabeleženo i do 50% površine grozda sa simptomima.

Simptomi se prvo javljaju na listovima, u vidu pepeljastih pega. Pored simptoma na listovima, mogu se javiti i na lastarima i cvetovima. Najveće štete pravi na bobicama, koje su osetljive od zametanja do šarka (promene boje). Pri jakom napadu bobice izgledaju kao posute „pepelom“. Tokom porasta dolazi do pucanja bobica sve do semenke, a zatim se suše i propadaju.

Optimalna temperatura za razvoj patogena je od 20-27°C, dok se dalji razvoj u zasadu i ostvarivanje sekundarnih infekcija može odvijati u opsegu od 6 do 32°C. Patogen se razvija u uslovima jako niske relativne vlažnosti vazduha.

Jači intenzitet napada je kod bujnih sorti, u zasadima gde je slabo provetravanje. Ovaj patogen može dovesti do smanjenja prinosa i za 80-90%.

RC Valjevo je objavilo tokom ove proizvodne godine preporuke za suzbijanje ovog patogena:

Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze u fazi od  zatvaranje grozda do početak šarka (BBCH 79-81).

Tokom vizuelnog pregleda uočeno je prisustvo simptoma plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola), na od 5 do 30% biljaka.

Veći intenzitet napada registruje se u zasadima gde nisu adekvatno sprovođene hemijske mere zaštite. Takođe, veći procenat napadnutih biljaka je u zasadima crnih sorti, a sorta Merlo je najosetljivija na prisustvo navedenog patogena, pa je i do 100% površine grozdova uništeno.

Ovaj patogen napada sve zelene delove vinove loze, a najviše lišće. Vinova loza je najosetljivija u fazi cvetanja. Lišće je najosetljivije u fazi intenzivnog porasta. Uslovi koji moraju biti ispunjeni, da bi ovaj patogen ostvario zarazu u proleće su:

Ø  srednja dnevna temperatura vazduha 2-3 dana iznad 11°C

Ø  razvijeno lišće, najmanje 2-3 centimetra u prečniku

Ø  kišni period, koji traje najmanje 2-3 dana

Ø  visina padavina, najmanje 10 mm kiše.

RC Valjevo je dalo sledeće preporuke za zaštitu vinove loze od plamenjače, tokom ove proizvodne godine:

Prisustvo larvi cikade Scaphoideus titanus u vinogradima

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze  u različitim fazama razvoja, od faze puno cvetanje: 80% cvetnih kapica opalo do faze mladi plodovi počinju da rastu, ostaci cvetova opadaju (BBCH 68-71).

Tokom vizuelnog pregleda zasada vinove loze, posebno u manjim zasadima na okućnicama i onim gde se ne sprovode redovno hemijske mere zaštite, registrovano je prisustvo larvi Scaphoideus titanus. Dominantno su prisutne larve drugog larvenog stupnja (L2), dok se već naredne nedelje očekuje prisustvo larvi trećeg larvenog stupnja (L3).

Ova štetočina je vektor fitoplazme Flavescence doree (FD) koja prouzrokuje oboljenje - zlatasto žutilo vinove loze. Karakteristični simptomi na obolelim  čokotima se javljaju početkom leta - lastari se povijaju i padaju po zemlji, ne odrvenjavaju. Listovi zadebljavaju i kod belih sorti dobijaju zlatnožutu boju, a kod obojenih crvenu.

Cikada ishranom na oboleloj biljci može da usvoji fitoplazmu, pa je prenosi dalje ishranom na zdrave biljke. Sposobnost da prenesu fitoplazmu imaju larveni stupnjevi L3, L4 i L5 i odrasle jedinke.

Kako su u zasadu prisutne larve drugog stupnja, još uvek se ne preporučuje sprovođenje tretmana.

RC Valjevo će nastaviti sa praćenjem i pravovremeno obavestiti o momentu za sprovođenje tretmana u cilju suzbijanja ove štetočine.

Prisustvo lozine grinje šiškarice (Eryophies vitis) u zasadu vinove loze

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se, u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta, nalaze od faze cvasti nabubrele, cvetovi zatvoreni zajedno spojeni do  faze cvasti potpuno razvijene cvetovi odvojeni (BBCH 55-57).

Tokom vizuelnog pregleda zasada uočene su deformacije na listovima, koje su nastale usled ishrane lozine grinje šiškarice (Eriophyes vitis).

 

 

Ova štetočina razvija više generacija godišnje. U proleće sa porastom tempereture kreće migracija  jedinki, koje su prezimele na donjim popoljcima, ka naličju mladih listova. Usled ishrane dolazi do proliferacije i stvaranja tamno zelenih bradavičastih izraštaja na licu listova. Na naličju listova se formira vunasta beličasta prevlaka, unutar koje se odvija razviće. U zavisnosti od sorte, boja prevlake kasnije može imati  riđasti ili ljubičasti sjaj.

Na jednom listu može biti veći broj izraštaja. Listovi se suše, pa štetočina prelazi na malđe delove biljke. Ova štetočina nanosi veće štete u zasadu vinove loze kada je u prenamnoženju.

U cilju pravovremenog suzbijanja ove štetočine RC Valjevo je objavilo preporuku 10.05.2023..

Prisustvo larvi braon mramoraste stenice (Haliomorpha halys) u zasadu vinove loze

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze u fazi razvoja šarak bobica (BBCH 83).

Tokom pregleda zasada vinove loze na manjim površinama, lokalitet Gorić, kao i oko okućnica, gde nisu redovno sprovođene hemijske mere zaštite registrovano je prisustvo larvi braon mramoraste stenice (Haliomorpha halys).

Ženke braon mramoraste stenice polažu beličasta, okruglasta jaja položena u grupama na naličju listova. Ispiljene larve ostaju u grupi, pa nakon prvog presvlačenja aktivno traže hranu. Larve nemaju krila, ali se aktivno kreću  sa biljke na biljku. Odrasle jedinke su dobri letači i mogu preleteti razdaljine od 1-3 km. U jesen odrasle jedinke traže povoljna mesta za prezimljavanje; naseljavaju kuće, stanove, terase, šupe i pronalaze mirna mesta na kome ostaju do proleća.

Braon mramorasta stenica najveće štete pravi u vreme sazrevanja grožđa,  gde usled ishrane odraslih jedinki i larvi koje imaju usni aparat za bodenje i sisnje dolazi do deformacije bobica, kao i do promene njihove boje i ukusa. Takvo grožđe gubi tržišnu vrednost. Takođe, mesta uboda predstavljaju ulazna mesta za razvoj mnogih patogena, pre svega prouzrokovača sive truleži grožđa (Botrytis cinerea).

Sa ciljem suzbijanja stenica najbolju efikasnost pokazali su insekticidi iz grupe piretroida. Prilikom upotrebe pesticida obavezno treba voditi računa o karenci primenjenih preparata.

Prisustvo odraslih jedinki cikade Scaphoideus titanus u vonogradima

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze u fazi razvoja od početak šarka do šarak bobica (BBCH 81-83)

Brojnost ovih cikada se u zasadima vinove loze prati pomoću žutih lepljivih klopki. Tokom pregleda registrovano je prisustvo odraslih jedinki ove cikade.

 

Cikada Scaphoideus titanus je vektor fitoplazme Flavescence doree (FD) koja prouzrokuje oboljenje - zlatasto žutilo vinove loze.

Fitoplazma prouzrokovač zlatastog žutila vinove loze održava se preko zime u obolelim čokotima. Pupoljci na takvim čokotima naredne godine u proleće ne kreću ili se dosta kasnije iz njih razvijaju lastari sa skraćenim internodijama. Karakteristični simptomi se javljaju početkom leta - lastari se povijaju i padaju po zemlji, ne odrvenjavaju i na njima se mogu javiti crne pege uzdužno raspoređene. Listovi zadebljavaju i kod belih sorti dobijaju zlatnožutu boju, a kod obojenih crvenu. Daljim razvojem, kasnije u toku leta na listovima se duž nerava pojavljuju žućkaste pege, koje ubrzo nekrotiraju. Između nerava može doći do obrazovanja uglastih pega. Ukoliko se simptomi bolesti jave pre cvetanja, cvasti se suše; a ukoliko se jave kasnije tokom vegetacije bobice se smežuravaju i imaju gorak ukus.

Cikada ishranom na oboleloj biljci može da usvoji fitoplazmu, pa je prenosi daljom ishranom na zdravim biljkama. Sposobnost da prenesu fitoplazmu imaju larveni stupnjevi L3, L4 i L5 i odrasle jedinke.

Sa ciljem sprečavanja širenja fitoplazme, odnosno zlatastog žutila vinove loze, potrebno je sprovođenje svih raspoloživih mera kontrole koje podrazumevaju:

  • Uklanjanje zaraženih čokota;
  • Uklanjanje divlje loze u blizini proizvodnih zasada, kao i napuštenih zasada vinove loze;
  • Uništavanje korova;
  • Korišćenje sertifikovanih loznih kalemova;
  • Suzbijanje cikade Scaphoideus titanus kao vektora fitoplazme. 
Prisustvo braon mramoraste stenice (Halomorpha halys) u zasadu vinove loze

Zasadi vinove loze se nalaze u fazi od punog cvetanja do faze kraj cvetanja (BBCH 65-69).

 

Tokom vizuelnog pregleda zasada vinova loze utvrđeno je prisustvo imaga braon mramoraste stenice (Halomorpha halys) na do 2% biljaka.

Ova štetočina je izraziti polifag i njeno  prisustvo je registrovano na velikom broju poljoprivrednih kultura. Porast brojnosti ove vrste predstavlja potencijal da postane ekonomski značajna štetočina velikog broja gajenih biljaka u našoj zemlji.

Štete u zasadu vinove loze prave larve i imaga tokom ishrane, sisanjem biljnih sokova iz svih nadzemnih delova biljke. Najveće štete pravi u vreme sazrevanja grožđa,  gde usled ishrane dolazi do deformacije bobica, kao i promene boje i ukusa. Takvo grožđe gubi tržišnu vrednost. Takođe, mesta uboda predstavljaju ulazna mesta za razvoj mnogih patogena, pre svega prouzrokovača sive truleži grožđa (Botrytis cinerea).

 

RC Valjevo nastavlja sa praćenjem zdravstevenog stanja vinove loze.

Prisustvo štetnih organizama u zasadu vinove loze

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se nalaze u fazi početka cvetanja (BBCH 61).

Tokom vizelnog pregleda zasada uočeno je prisustvo štetočina, u niskom indeksu napada i to:

·         Bicticus  betulae – cigaraš

Ovaj insekt se javlja  i u zasadima kruške, šljive, leske. Prezimljava u stadijumu imaga pod korom ili na nekom drugom skrivenom mestu. Oštećenja su karakteristična u vidu uvijenih listova, nalik na cigaru. Ženke pre polaganja jaja izgrizaju peteljku lista, pa se on suši i lakše ga savijaju. U jedan savijeni list položi nekoliko jaja, prethodno bušeći rupicu. Tokom svog života napravi nekoliko cigara, a položi 50-60 jaja. Cigaru pravi od jednog lista vinove loze.

·         Eryophies vitis - lozina grinja šiškarica

Karakterističan simptom napada su deformacije na listovima. Na licu listova su u vidu bradavičastih, tamno zelenih izraštaja, a sa naličja su kolonije grinja beličaste boje. U zavisnosti od sorte, boja prevlake kasnije može imati  riđasti ili ljubičasti sjaj. Listovi se na kraju suše, pa grinje prelaze na mlađe delove biljke. Ova štetočina nanosi veće štete u zasadu vinove loze kada je u prenamnoženju. U cilju pravovremenog suzbijanja ove štetočine RC Valjevo je objavilo preporuku.

RC Valjevo će nastaviti sa praćenjem zrdavstvenog stanja vinove loze.

Eska vinove loze

Na području delovanja RC Valjevo zasadi vinove loze se u zavisnosti od lokaliteta i sortimenta nalaze u fazi od zatvaranje grozda: potpuno dodirivanje bobica do faze početak sazrevanja bobica: bobice početak šarka (BBCH 79-81).

Tokom vizuelnog pregleda zasada uočavaju se karakteristični simptomi eske vinove loze na 3% čokota u zasadu.

Ovo oboljenje prouzrokuje nekoliko patogena, od kojih se kao najznačajniji smatraju Fomitiporia mediterranea, Phaeoacremonium aleophilium, Phaeomoniella chlamydospora i dr. Smatra se da je ovo bolest starijih vinograda, starosti osam do deset godina i sarijih. Mađutim, sve češća je pojava simptoma na mladim čokotima, starosti od dve do pet godina.

Razlikujemo dva tipa ove bolesti. Hronični oblik se odlikuje sušenjem lišća i opadanjem, koji je češći, i akutni koji se karakretireše iznenadnim sušenjem (apopleksijom) čokota. Simtomi se javljaju na listovima, lastarima i bobicama. 

 

U zoni između nerava lista javljaju se izdužene žute ili crvenkastosmeđe nekroze. Između tog nekrotičnog dela nastaje šira ili uža zelena zona oko nerava. Može doći do opadanja listova pre vremena.

Zaraženi lastari zaostaju u porastu i venu i ne dolazi do njihovog zdrvenjavanja. Infekcija vaskularnog tkiva mlade loze ovim patogenima  ima za posledicu začepljenje ksilemskih kanala, a venjenje i izumiranje (apopleksija) čokota naročito su izraženi u leto, za vreme visokih dnevnih temperatura. Međutim, u etiologiji bolesti na starijoj lozi su uključeni i patogeni prouzrokovači truleži drveta. Najdominantniji patogen je Fomitiporia punctata, čiji su simptomi prisustva na starijem drvetu vinove loze u vidu bele truleži srži.

Simptomi na bobicama se javljaju u vidu sitnih pega tamne boje, koje se spajaju pri jačem napadu i dolazi do njihovog pucanja i sušenja. Znatno je narušen sadržaj šećera i aroma u zaraženim bobicama.

Navedeni patogeni ostvaruju infekcije preko rana od rezidbe ili oštećenja od grada.

Najvažije su preventivne mere zaštite od ovog patogena, koje podrazumevaju:

·         sadnju zdravih loznih kalemova

·        u cilju sprečavanja širenja bolesti potrebno je tokom rezidbe dezinfikovati alat (dezinfekcija makaza i drugog pribora je 70%-tnim alkoholom)

·        premazivanje rana od rezidbe kalemarskim voskom, a orezane delove izneti iz vinograda i spaliti

·        uklanjanje zaraženih čokota iz vinograda i njihovo spaljivanje.

Prisustvo cigaraša (Byctiscus betulae) u zasadu vinove loze

Na pordučju  delovanja RC Valjevo, lokalitet Babina Luka, zasad vinove loze se nalazi u fenofazi cvasti potpuno razvijene, cvetovi odvojeni (BBCH 57).

 

Vizuelni pregledom zasada uočeni su simptomi prisustva cigaraša (Byctiscus betulae), u vidu uvijenih listova. Daljim pregledom listova registrovano je prisustvo larvi ove štetočine.

Ovo je polifagna vrsta, koja se najčešče javlja u zasadima vinove loze i kruške. Ima jednu generaciju godišnje. Prezimeli imago se javlja u proleće i dopunski se hrani. Nakon kopulacije, ženke zasecaju peteljku lista i on vene. Zatim uvijaju list u obliku cigare, gde polažu jaja. Larve se razvijaju i hrane unutar umotanog lista.

Štete mogu biti značajne u rasadnicima i na mlađim stablima.

Mere suzbijanja se zasnivaju na sakupljanju i uništavanju uvijenih listova, dok se hemijski tretman sprovodi samo pri jakom napadu. Pragom tolerantnosti se smatra 1-2 imaga po čokotu vinove loze.

RC Valjevo će nastaviti sa praćenjem štetočina u zasadima.