Skip to main content

Region Kikinda

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Kikinda > Usevi ili zasadi
Prisustvo repičinih pipa u usevima uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice nalaze se u zavisnosti od rokova setve, lokaliteta i primenjenih agrotehničkih mera u fenofazi razvoja listova; razvijeno 6 i više listova  (BBCH 16-19).
 
 
    
 
 
Vizuelnim pregledom useva uljane repice u lovnim klopkama (žutim posudama) registrovani su ulovi male repičine pipe (Ceutorhynchus pallidactylus) za sada u vrlo niskoj brojnosti, dok prisustvo velike repičine pipe (Ceutorhynchus napi) prilikom pregleda nije utvrđeno.
 
   
       velika slika
 
 
RC Kikinda i u narednom periodu nastavlja da prati zdravstveno stanje u usevima uljane repice, a za sada se hemijske mere suzbijanja ne preporučuju.
Zdravstveno stanje u usevima uljane repice u regionu Kikinde
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fenofazi razvoja listova; razvijeno 6 i više listova (BBCH 16-19).
 
 
    velika slika                                   velika slika
 
 
Pregledom useva uljane repice na nekoliko lokaliteta na donjim, najstarijim listovima biljaka registrovano je prisustvo suve truleži (Phoma lingam) na do 15% biljaka. Simptomi se primećuju u vidu okruglih, sivih pega u okviru kojih se uočavaju sitna crna telašca koji predstavljaju piknide sa piknosporama pomenute gljive.
 
 
 
 
Vizuelnim pregledom postavljenih žutih posuda (Merikovi sudovi) na lokalitetu u Kikindi nisu registrovani ulovi male i velike repičine pipe (Ceuthorhynchus pallidactilus i Ceuthorhynchus napi). Repičine pipe prezimljavaju kao odrasle jedinke na prošlogodišnjim repičištima.
 
Prema vremenskoj prognozi za narednu nedelju se predviđaju temperature preko 10 stepeni koje će dovesti i do migracije prvih jedinki pomenutih štetočina u useve uljane repice.
 
RC Kikinda i u narednom periodu nastavlja da prati zdravstveno stanje u usevima uljane repice.
Zdravstveno stanje u usevima uljane repice u regionu Kikinde
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fazi razvoja listova (BBCH 15-18).
 
 
 
Vizuelnim pregledom useva uljane repice registrovano je prisustvo suve truleži (Phoma lingam) na najstarijim listovima uljane repice.
 
 
 
Simptomi pomenutog patogena registrovani su na do 10% biljaka. Na listovima se uočavaju okruglaste sive pege u okviru kojih se formiraju sitna crna telašća koji predstavljaju piknide sa piknosporama. Piknospore se putem kišnih kapi šire unutar useva uljane repice i tako doprinose širenju bolesti. Patogen se prenosi semenom i biljnim ostacima.
 
RC Kikinda i u narednom periodu nastavlja da prati zdravstveno stanje u usevima uljane repice, a hemijske mere zaštite se ne preporučuju u ovom momentu.
Pojava pipe repičine ljuske u usevu uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice nalaze se u fenofazi punog cvetanja (BBCH 65).
 
 
 
Pregledom useva uljane repice na cvetovima je registrovano prisustvo imaga pipe repičine ljuske (Ceutorhynchus assimilis).
 
 
 
Prisustvo imaga pipe repičine ljuske utvrđeno je uglavnom po ivičnim delovima parcele.
Štetočina prezimljava u stadijumu imaga u zemlji i nakon izlaska iz zemlje sa mesta prezimljavanja prvo naseljava prelazne domaćine iz familije krstašica (rotkva, stočna repica i drugo).Nakon toga prelazi na useve uljane repice.
 
Ženke polažu jaja tek kada se počnu razvijati mahune u koje polažu jaja svojom legalicom. Kada se ispile larve hrane se semenkama unutar mahuna. Odrasle larve napuštaju mahunu i spuštaju se u zemlju gde se preobražavaju u lutku i imago. Otvori koje buše imaga kao i izlazni otvori larvi predstavljaju ulazne otvore za prodor sekundarnih patogena.
 
U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za suzbijanje pipe repičine ljuske. Prema EPPO standardu (PP 2/8 (1)), hemijske mere zaštite se preporučuju samo nakon formiranja prvih mahuna, po postizanju praga štetnosti koji iznosi od 0,5 do 2 imaga po biljci, u rubnom delu parcele.
 
Usevi uljane repice su u fazi punog cvetanja pa je prilikom pregleda registrovana i visoka aktivnost oprašivača u usevu.
 
 
 
Primena insekticida u fazi cvetanja zabranjena je zakonom!
 
 
 
Prisustvo repičinog sjajnika u usevima uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fenofazi porasta stabla (BBCH 30-32).
 
 
Vizuelnim pregledom postavljenih žutih klopki (Merikovi sudovi ) registrovano je prisustvo imaga repičinog sjajnika (Melighetes aeneus) za sada u niskoj brojnosti.
 
 
 
 
 
Repičin sjajnik je štetočina uljane repice koja se javlja svake godine. Prezimljava u stadijumu imaga i tokom godine ima jednu generaciju godišnje.
 
U periodu dopunske ishrane odrasli insekti u potrazi za polenom izgrizaju cvetne pupoljke usled čega pupoljci otpadaju ili se formiraju deformisane i nerazvijene ljuske.
 
Najveće štete pravi u fazi razvoja pupoljaka uljane repice i tada su usevi uljane repice najosetljiviji na prisustvo repičinog sjajnika.
 
RC Kikinda za sada ne preporučuje mere zaštite usled niske brojnosti štetočine i u narednom periodu nastavlja da prati zdravstveno stanje  i prisustvo štetočina u usevima uljane repice.
Prisustvo repičinih pipa u usevima uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fazi razvoja listova (BBCH 17-19).
 
 
Vizuelnim pregledom useva uljane repice registrovano je prisustvo male repičine pipe (Ceutorynchus pallidactylus) za sada u niskoj brojnosti dok prisustvo velike repičine pipe (Ceutorynchus napi) prilikom pregleda nije utvrđeno.
 
 
Visoke temperature na početku januara meseca uslovile su raniju pojavu repičinih pipa u odnosu na prethodne godine.
 
Odrasle jedinke prezimljavaju na parcelama na kojima je uljana repica bila tokom prethodne godine i sa porastom dnevnih temperatura migriraju na parcele sa novoposejanom uljanom repicom. Po izlasku odraslih jedinki kreće period dopunske ishrane repičinih pipa i nakon toga period polaganja jaja.
 
S obzirom na za sada nisku brojnost repičinih pipa prilikom pregleda hemijske mere zaštite se ne preporučuju, a RC Kikinda nastavlja da prati zdravsteno stanje u usevima uljane repice.
Zdravstveno stanje useva uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fazi razvoja listova (BBCH 17-19).
 
 
 
Vizuelnim pregledom useva uljane repice registrovano je prisustvo suve truleži (Phoma lingam). Simptomi pomenutog patogena registrovani su na starijim listovima uljane repice na do 20% biljaka, dok su na novim listovima simptomi uočeni na do 10% biljaka. Simptomi su uočljivi na listovima uljane repice u vidu okruglastih sivih pega u okviru kojih se formiraju sitna crna telašća koji predstavljaju piknide sa piknosporama. Piknospore se putem kišnih kapi šire unutar useva uljane repice i tako doprinose širenju bolesti. Parazit se prenosi semenom i biljnim ostacima. Vremenske prilike u proteklom periodu bile su povoljne za širenje pomenutog patogena. Najavljene niže temperature u narednom periodu usporiće razvoj i dalje širenje suve truleži u usevima uljane repice.
 
 
 
Hemijske mere zaštite se u ovom periodu ne preporučuju, a RC Kikinda nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja u usevima uljane repice.
Prisustvo simptoma suve truleži u usevima uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice se u zavisnosti od lokaliteta i rokova setve nalaze u fazi razvoja listova (BBCH 14-17).
 
 
Vizuelnim pregledom useva uljane repice registrovano je prisustvo suve truleži (Phoma lingam) na do 7% biljaka.
 
 
Pomenuti patogen parazitira sve kupusnjače. Simptomi su prisutni na listovima u vidu sivih okruglih pega u okviru kojih se formiraju crna sitna telašca, a to su piknidi sa piknosporama koji se kišnim kapima šire unutar useva i tako doprinose širenju bolesti. Parazit se prenosi semenom i biljnim ostacima.
 
Hemijske mere se u ovom periodu ne preporučuju jer nije postignut prag štetnosti od 35-40% inficiranih biljaka (EPPO Standard  PP 2/8 (1)).
 
RC Kikinda nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja u usevima uljane repice.
Prisustvo odraslih jedinki repičine lisne ose (Athalia rosae) u usevima uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda u toku je setva uljane repice na većem broju parcela, dok se na manjim površinama koje su posejane u poslednjoj dekadi avgusta meseca usevi nalaze u fenofazi od nicanja do fenofaze razvijeno 2 lista (BBCH 09-12).
 
Padavine koje su zabeležene u proteklih nedelju dana nakon dužeg sušnog perioda omogućile su da se zemljište pripremi za setvu ove kulture.
 
Vizulenim pregledom useva uljane repice posejane u poslednjoj dekadi avgusta meseca registrovano je prisustvo odraslih jedinki repičine lisne ose (Athalia rosae) za sada u niskom intenzitetu.
 
 
Repičina lisna osa je najznačajnija štetočina koja se javlja u usevu uljane repice tokom jeseni. Ima 2-3 generacije godišnje. Ženka polaže jaja na mlade listove tako što legalicom zareže epidermis sa donje strane lista i polaže jaja u parenhim lista.
 
Štetne su pagusenice pomenute štetočine koje su veoma proždrljive. Hrane se lisnom masom između nerava lista i tako ga skeletiraju.
 
Uljana repica je najosetljivija u početnim fazama razvoja kada pri pri jačem napadu može doći do golobrsta useva. U toku dana mogu konzumirati dvostruko veću količinu hrane u odnosu na svoju težinu i zato su velika opasnost za tek mlade, iznikle biljke.
 
Suvo i toplo vreme u jesenjem periodu pogoduje razvoju repičine lisne ose.
 
RC Kikinda nastavlja sa praćenjem repičine lisne ose i na vreme će signalizirati pravo vreme za sprovođenje hemijskih mera zaštite.
Prisustvo pipe repičine ljuske u usevu uljane repice
Na području delovanja RC Kikinda usevi uljane repice nalaze se u različitim fazama cvetanja; 10% cvetova glavne cvasti otvoreno do faze puno cvetanje 50% cvetova glavne cvasti otvoreno (BBCH 61-65).
 
 

Vizuelnim pregledom useva uljane repice registrovano je prisustvo odraslih jedinki pipe repičine ljuske (Ceutorrhynchus assimilis).

 
 

Odrasle jedinke pipe repičine ljuske prezimljava plitko u zemljištu ispod listova, a pri temperaturi od 13 °C i više započinje svoju aktivnost. Imago se hrani pupoljcima, delovima cveta i ljuskama, ali štete od odraslih insekata nisu velike. Najveće štete pričinjavaju ispiljene larve u mahunama koje se hrane semenkama, a ulazni otvori larvi olakšavaju prodor sekundarnih patogena kao i drugih štetnih insekata.

 

Suzbijanje pipe repičine ljuske preporučuje se tek nakon formiranja prvih mahuna, po postizanju praga štetnosti od 0,5 do 2 imaga po biljci u rubnom delu parcele prema EPPO standardu PP 2/8 (1). U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za suzbijanje pomenute štetočine. Po navedenom standardu za suzbijanje navedene štetočine mogu se koristiti insekticii na bazi aktivnih materija: alfa-cipermetrin, cipermetrin, deltametrin i lambda-cihalotrin.

 

Primena insekticida u fazi cvetanja je zabranjena!

 

RC Kikinda nastavlja sa praćenjem štetnih organizama u usevima uljane repice.