Na teritoriji RC Zrenjanin, lokaliteti Mužlja i Mihajlovo, u usevima paradajza i paprike u plasteničkoj proizvodnji, koji su pri kraju vegetacije, registrovano je prisustvo braon mramoraste stenice (Halyomorpha halys). Štete nisu uočene, a prisustvo ove stenice je registrovano na manjim površinama i u blizini okućnica i bašta, kao i unutar plastenika iz kojih se usevi polako iseljavaju, jer je ovo period godine kada jedinke braon mramoraste stenice polaze u potragu za mestima povoljnim za prezimljavanje.
Braon mramorasta stenica prezimljava u stadijumu imaga na skrovitim mestima. Ženka polaže jaja uglavnom na naličju listova, u grupicama od 20 – 30 jaja, ponekad i više. Stadijum larve završava se nakon pet larvenih stupnjeva.
Ova štetočina je izraziti polifag, do sada je registrovana na preko 100 biljnih vrsta, među kojima je i veliki broj poljoprivrednih kultura. Štete nanose i odrasle jedinke i larve sisanjem biljnih sokova iz svih nadzemnih delova biljaka tokom cele vegetacije. Na površini plodova usled ishrane nastaju nekrotične tačke i udubljenja i takvi plodovi gube tržišnu vrednost. Indirektne štete se ogledaju u tome što mesta ubode predstavljaju ulazni otvor za patogene prouzrokovače različitih vrsta truleži.
Poput većine stenica, i braon mramorasta stenica luči neprijatan miris koji je zapravo odbrambeni mehanizam od prirodnih neprijatelja, zbog čega ih ptice uglavnom izbegavaju.
U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za suzbijanje braon mramoraste stenice. Insekticidi iz grupe piretroida pokazali su dobru efikasnost, ali s obzirom da se pomenuta štetočina javlja u periodu sazrevanja plodova primena insekticida je ograničena zbog poštovanja karence.
Najčešći način borbe je postavljanje klopki za njihovo izlovljavanje u cilju smanjenja populacije i nastanka šteta. Na manjim proizvodnim površinama moguće je njihovo mehaničko sakupljanje i uništavanje.
Braon mramorasta stenica