Skip to main content

Region Jagodina

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Jagodina > Prilozi > ESKA vinove loze
ESKA vinove loze
Na području delovanja RC Jagodina zasadi vinove loze nalaze se u fazi od početak šarka do faze šarak bobica (BBCH 81-83).
 
Prilikom vizuelnih pregleda pojedinih zasada uočeni su simptomi karakteristični za esku vinove loze.
 
 
 
   Simptomi na listovima      Simptomi na grozdovima
 
U epidemiologiju ovog oboljenja uključeno je više patogena, a najznačajniji su: Fomitiporia mediterranea, Phaeoacremonium aleophilium, Phaeomoniella chlamydospora i dr. U početku je ovo bila bolest starijih vinograda, starosti osam do deset godina. Poslednjih godina bolest se javlja i kod mlađih zasada, starosti dve do pet godina.
 
Kod ove bolesti razlikujemo dva tipa.
Hronični i češći, gde se javlja sušenje i opadanje listova i akutni oblik, praćen iznenadnim sušenjem (apopleksijom) čokota. Simptomi bolesti se javljaju na listovima, lastarima i na bobicama.
 
Na listovima se između nerava javljaju crvenkasto-žuto-smeđa nekrotična polja, a oko samih nerava se zadržava zelena boja. Takvi listovi najčešće opadaju pre kraja vegetacije.
 
Zaraženi lastari zaostaju u porastu, venu i ne odrvenjavaju pa dolazi do izmrzavanja.
 
Kod mladih zasada infekcija ovim patogenima dovodi do začepljenja ksilema (sprovodnih kanala), zato nastaje uvenuće i sušenje čokota. Bolest je naročito izražena u leto, u vreme visokih temperatura.
Kod starijih zasada često su prisutni i patogeni prouzrokovači truleži drveta. Kao najčešći je Fomitiporia punctata koja dovodi do pojave bele truleži srži. To je karakterističan simptom ove bolesti koji se uočava na poprečnom preseku. Centralni deo je svetle boje i mek, oivičen zonom tvrdog drveta.
 
Simptomi eske na bobicama se javljaju u obliku  sitnih pega koje se šire, spajaju, dolazi do uvenuća i sušenja.
 
Infekcija najčešće nastaje prilikom rezidbe. Zaraženi čokoti mogu da opstanu više godina. Nekad se bolest na istom čokotu jedne godine ne pojavi, ali na kraju uvek dolazi do sušenja  i propadanja celog nadzemnog dela.
 
Mere suzbijanja:
  - korišćenje sertifikovanih loznih kalemova,
  - izbegavanje oštre rezidbe,
  - premazivanje rana od orezivanja kalemarskim voskom,
  - dezinfekcija alata pri rezidbi 70% etil-alkoholom,
  - uklanjanje zaraženih čokota iz zasada.

Comments

There are no comments yet for this post.