Vizuelnim pregledom zasada kruške na lokalitetu Lipnica, registrovano je prisustvo simptoma bakteriozne plamenjače jabučastog voća (Erwinia amylovora).
![Bakteriozna plamenjača jab. voća na krušci](/RegionČA/Lists/Photos/2021.година/КРУШКА/_t/IMG-e5d1e04bffef784fa702cec1f21dce2d-V_jpg.jpg)
velika slika
Bakteriozna plamenjača je najznačajnija bakteriozna bolest jabučastog voća. Napada veliki broj biljnih vrsta iz familije Rosaceae: jabuku, krušku, dunju, mušmulu, glog i dr. Ovaj patogen napada sve biljne delove. Obolelo lišće je mrko, suši se, ali ne opada. Vrhovi obolelih mladara savijaju se u vidu “pastirskog štapa”. Tokom vegetacije posredstvom bakterijskog eksudata i uz pomoć insekata vrlo brzo se širi. Česte kiše potpomažu širenju bolesti.
Najznačajnije su mehaničke mere zaštite – uklanjanje obolelih delova biljke, koje treba sprovoditi kako u vegetaciji, tako i u periodu mirovanja.
Vrlo važno je uklanjanje grana sa simptomima tokom perioda mirovanja vegetacije, u cilju smanjenja inokuluma za narednu vegetaciju. Prilikom rezidbe, potrebno je zahvatiti zonu od 30-50 cm zdravog tkiva ispod vidljivih simptoma na tanjim granama, odnosno 50-100 cm na debljim granama. Zaražene biljne delove treba izneti iz zasada i spaliti. Obavezna je dezinfekcija makaza nakon svakog reza (10 % rastvor natrijum hipohlorita ili 70 % rastvor etil alkohola). Potrebna je i dezinfekcija preseka i povreda nastalih prilikom odstranjivanja obolelih delova voćaka, jer oni predstavljaju otvore za prodor bakterije u biljno tkivo i omogućavaju nastajanje novih infekcija. Za tu svrhu mogu se koristiti preparati na bazi bakra (3%).
Pored mehaničkih mera preporuka je sprovođenje hemijskih mera zaštite
Hemijska zaštita podrazumeva jesenje i ranoprolećno tretiranje preparatima na bazi bakra, kao i upotrebu tih preparata u toku cvetanja i nakon njega, ali u 10 puta nižim koncentracijama nego za jesenje i ranoprolećno tretiranje.