Skip to main content

Region Pančevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Pančevo > Prilozi > Stanje u usevima pšenice na teritoriji RC Pančevo (makroogled)
Stanje u usevima pšenice na teritoriji RC Pančevo (makroogled)

Bolesti:

Vizuelnim pregledom sortnog ogleda pšenice, na području RC Pančevo, utvrđeno je prisustvo simptoma sledećih biljnih bolesti:

·         Erysiphae graminis - prouzrokovač pepelnice žita

·         Septoria tritici - prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice

·         Puccinia spp. – prouzrokovač rđe pšenice

 

·         Predusev: soja

·         Vreme setve: 14.10.2013.

·         Đubrivo: 6.10.2013. MAP 150kg/ha

·         Prihrana: 26.02.2014. SAN 150 kg/ha

·         Fungicid kojim je zaprašeno seme: Raxil 060-FS

·         Datum pregleda: 12.05.2014.

 

Očitavano je prisustvo simptoma bolesti na zastavičaru (Z), prvom listu ispod zastavičara (Z-1) i na drugom listu ispod zastavičara (Z-2).

 

Tabelarni prikaz stepena zaraze na pšenici:

 

Sorta

Fenofaza  po BBCH skali

Ocena od zastavičara

Stepen zaraze (0-9) Erysiphae graminis

Stepen zaraze (0-9) Septoria tritici

Stepen zaraze (0-9) Puccinia spp.

 

Pobeda NS

 

61

Z

0

0

4

Z-1

0

0

6

Z-2

0

1

6

 

Rapsodija NS

 

69

Z

0

0

2

Z-1

0

0

2

Z-2

1

1

3

 

Simonida NS

 

69

Z

0

0

6

Z-1

0

1

7

Z-2

0

2

7

 

Ilina NS

 

65

Z

0

0

0

Z-1

0

0

1

Z-2

1

0

1

 

Dika NS

 

65

Z

0

0

0

Z-1

0

0

0

Z-2

0

1

0

 

Desetka NS

 

61

Z

0

0

8

Z-1

0

0

8

Z-2

0

2

9

 

Enigma NS

 

65

Z

0

0

1

Z-1

0

0

2

Z-2

1

0

2

Skala za ocenjivanje stepena zaraze:

0 -  bez simptoma

1 - 10% lisne površine

2 - 20% lisne površine

3 - 30% lisne površine

4 - 40% lisne površine

5 - 50% lisne površine

6 - 60% lisne površine

7 - 70% lisne površine

8 - 80% lisne površine

9 - 90% lisne površine

 

U odnosu na prošli vizuelni pregled, primećeno je da se rđa (Puccinia spp.) i dalje širi u najvećem intezitetu. Kod manje osetljivih sorti simptomi su prisutni u tragovima, dok se kod osetljivih sorti simptomi uočavaju i na zastavičaru. Laboratorijskim pregedom pored uredospora, uočeno je i prisustvo teleutospora, koje ne klijaju odmah, u istoj godini i ne zaražavaju pšenicu, već služe za održavanje i prezimljavanje gljive (slika 1). Uredospore su te koje ostvaruju primarne i sekundarne zaraze, i  štete na usevu nastaju zbog njihovog razvoja na pšenici.

Slika 1: Rđa na pšenici

Kada je reč o pepelnici (Erysiphae graminis), njena pojava se ograničava samo na prizemni deo stabla,dok je kod sorti Rapsodija, Ilina i Enigma utvrđena slaba zaraženost lisne površine. Laboratorijskim pregledom utvrdili smo prisustvo konidija i micelije (slika 2), čiji začetak prodire direktno u biljke, posle čega se razvija površinska kolonija koja sporuliše. Na koloniji se formiraju konidije koje vetar raznosi i one vrše sekundarne zaraze.

Slika 2: Pepelnica na pšenici

Siva pegavost lista (Septoria tritici) je u najvećoj meri prisutna na donjem lišću i u odnosu na prošli vizuelni pregled, primećeno je njeno slabo širenje ka gornjim listovima.

Napominjemo da su mnogi proizvođači blagovremenom primenom fungicida uspeli da zaustave širenje bolesti i tako smanje štete.

Štetočine:

RC Pančevo, pored simptoma gore navedenih  bolesti, registrovao je i prisustvo imaga i larvi žitne pijavice (Lema melanopus), imaga žitnih stenica (Eurygaster spp.) kao i lisne vaši (Aphididae) u niskom intezitetu.

Oštećenja od žitne pijavice se u usevu lako zapažaju jer se ispoljavaju u vidu ograničenh površina (oaze, žarišta) žučkasto bele boje (slika 3). Oštećeno lišće je zaprljano ostacima sluzi i izmetom, tako da se oštećenja mogu lako identifikovati i u odsustvu štetočine.

 

Slika 3: Oštećenja od žitne pijavice

Hemijske mere suzbijanja mogu se sprovesti u vreme aktivnosti imaga ili kada su larve već ispiljene, pri kritičnoj brojnosti od: 8-15 imaga/m² ili 0,5-1 larva po stabljici (vidi preporuku 13.5.2014).

Stenice sišu sokove i na lišću biljaka, stvaraju etiolirane pege koje kasnije nekrotiziraju. Neposredno posle klasanja, stenice sišu sokove iz stabla, a takođe oštečuju i klas pšenice, pa dolazi do pojave belih i šturih klasova u polju (slika 4).

 

Slika 4: Oštećenja od žitnih stenica

 

 

Primena insekticida se preporučuje ukoliko je brojnost stenica iznad praga štetnosti 4-5 jedinki po m2.

 

Vaši pripadaju veoma važnoj grupi štetočina pre svega zato što prave dvostruke štete na strnim žitima. Nanose direktne štete ishranom na listovima, stabljici i klasu, isisavanjem biljnih sokova, kao i indirektne,  prenošenjem biljnih virusa. Primena insekticida se preporučuje kod 30% napadnutih klasova pre cvetanja i 70% klasova tokom i nakon cvetanja (slika 5).

Slika 5: Vaši na klasu pšenice

RC Pančevo nastavlja da i u narednom periodu prati stanje u usevima strnih žitima i da o tome obaveštava proizvođače.

 

Comments

There are no comments yet for this post.