Skip to main content

Niš

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Niš > Prilozi > Praćenje čađave krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) u Nišavskom okrugu tokom 2020. godine
Praćenje čađave krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) u Nišavskom okrugu tokom 2020. godine

Na početku svake proizvodne godine proizvođači jabuka se suočavaju sa ekonomski najznačajnijim patogenom jabuke, a to je prouzrokovač čađave pegavosti lista i krastavosti plodova jabuke (Venturia inaequalis). Infekcije pomenutim patogenom mogu se ostvariti od samog početka vegetacije (od momenta pojave prve lisne mase koja se pojavljuje nakon pucanja pupoljaka). Pojava bolesti i jačina napada zavise od osetljivosti sortimenta, klimatskih uslova i samog sprovođenja mera zaštite. 

Prouzrokovač čađave pegavosti lista i krastavosti plodova jabuke je oboljenje jabuke, koje može biti veoma destruktivno i koje svojim prisustvom može direktno da utiče na kvalitet plodova, a time i da načini veoma velike ekonomske štete. Parazit prezimljava u opalom lišću na površini zemlje, a u svom razvoju ima dve faze – parazitnu i saprofitnu. Parazitna faza počinje klijanjem askospora koje se nakon sazrevanja oslobađaju  iz pseudotecija sa prezimelog lišća i nošene vetrom u uslovima dužeg vlaženja lišča prouzrokuju infekciju – primarna infekcija, koja se može ostvariti od početka proizvodne godine. Sve dok postoje askospore u opalom lišću, postoji mogućnost od primarnih infekcija listova i plodova jabuke. Tokom godine može doći i do sekundarnih infekcija koje se ostvaruju konidijama. Konidije se obrazuju u okviru nastalih pega i najčešće se šire kišom u okviru voćnjaka. U toku vegetacije može se ostvariti više sekundarnih zaraza i one traju sve do kraja vegetacije. Sa opadanjem i izumiranjem lišća u jesen prestaje parazitna i počinje saprofitna faza razvoja parazita.

U Nišavskom  okrugu  sazrevanje askospora na prezimelom lišću je registrovano 13.3.2020. godine kada je jabuka bila u fazi od početka bubrenja lisnih pupoljka do kraja bubrenja lisnih pupoljaka, a završetak pražnjenja pseudotecija registrovano je 16.6.2020. godine u fazi razvoja ploda, kada je i završen period primarnih infekcija ovim patogenom. Praćenje dozrelosti i ispražnjenosti pseudotecija V.inaequalis, na sortama Ajdared i Zlatni delišes, u 2020. godini prikazano je u tabeli 1.

 Tabela 1. Praćenje dozrelosti i ispražnjenosti pseudotecija V.inaequalis u 2020. godini.

Datum

Dozrelost askospora kod sorte Ajdared

Dozrelost askospora kod sorte Zlatni Delišes

Ispražnjenost pseudotecija kod sorte Ajdared

Ispražnjeost pseudotecija kod sorte Zlatni Delišes

13. 3. 2020.

1,5%

3,5%

-

-

20. 3. 2020.

3,5%

6,5%

-

-

30. 3. 2020.

10,5%

14,5%

-

-

6. 4. 2020.

18,5%

23,03%

-

-

14. 4. 2020.

42%

43,5%

-

-

21. 4. 2020.

52%

56%

4%

6%

27. 4. 2020.

64,5%

68%

8%

12%

4. 5. 2020.

76,5%

79,5%

22%

28%

11. 5. 2020.

85%

91%

36%

42%

18. 5. 2020.

97,11%

98,52%

48%

54,9%

25. 5. 2020.

100%

100%

72%

78%

1. 6. 2020.

100%

100%

88%

92%

8. 6. 2020.

100%

100%

92%

96%

16. 6. 2020.

100%

100%

100%

100%

Dužina trajanja primarnih infekcija obično traje do sredine juna, u zavisnosti od klimtskih uslova tokom proizvodne godine, tako da taj period može da varira. U Nišavskom  okrugu  je period primarnih infekcija ovim patogenom trajao 10 dana duže u odnosu na prošlu godinu.

Mere zaštite zasada jabuka u cilju suzbijanja pomenutog patogena podrazumevaju kombinovanje agrotehničkih i hemijskih mera zaštite.

Agrotehničke mere podrazumevaju podizanje zasada na osunčanim mestima gde je omogućen dovoljan protok vazduha i formiranje odgovarajućeg uzgojnog oblika jabuke (vitko vreteno). Takođe, zaoravanjem opalog lišća ili tretiranjem opalog lišća 5% rastvorom uree u količini 1000 l/ha u jesenjem periodu, može značajno smanjiti infektivni potencijal patogena u narednoj vegetaciji.

U cilju zaštite jabuke od ovog patogena treba sprovoditi zaštitu fungicidima, a suzbijanje je potrebno vršiti na osnovu praćenja oslobađanja askospora iz pseudotecija kao i praćenja  količina padavina, dužine trajanja vlaženja lista i temperature.  Cilj ovih tretmana je da se obezbedi stalni deposit fungicida koji inaktivira spore dospele na list ili plod jabuke.  Ukoliko se infekcija spreči u toku perioda oslobađanja askospora iz plodonosnih tela (pseudotecija), tada dolazi do narušavanja tj. prekida primarnog ciklusa razvića patogena i nastanka konidija, odnosno budućeg izvora zaraze. Konidije formirane u okviru novonastalih pega ostaju stalna potencijalna opasnost za širenje sekundarnih infekcija do kraja sezone, naročito u uslovima povećane vlažnosti. U zasadima u kojima nisu sprečene primarne infekcije i u kojima se registruje prisustvo simptoma, zaštita od sekundarnih zaraza se nastavlja sve do kraja vegetacije, što dodatno otežava i poskupljuje proizvodnju.

Za suzbijanje V. inaequalis koriste se nesistemični (protektivni) fungicidi nespecifičnog mehanizma delovanja iz grupa neorganskih jedinjenja bakra, ditiokarbamata (mankozeb), ftalimida (kaptan i folpet) i hinona (ditianon). Uloga ovih fungicida, pošto ne prodiru u biljku, je da obezbede preventivnu zaštitu od infekcija. Pred najavu povoljnih uslova za ostvarenje infekcije depozit ovih preparata treba naneti tako da on bude  uniformno raspoređen po površini cele biljke. Kod ovih grupa jedinjenja retko se razvija rezistentnost.

Od sistemičnih fungicida najveću primenu u zaštiti jabuke imaju triazoli (tebukonazol, difenokonazol, flutriafol), strobilurini (krezoksim metil), anilino-pirimidini (pirimetanil i ciprodinil) i inhibitori sukcinat dehidrogenaze (fluopiram). Osobine ovih fungicida su da prodiru u biljku, kreću se u biljci, deluju i protektivno i kurativno i imaju specifičan mehanizam delovanja. Upravo zbog specifičnog mehanizma delovanja često se razvija rezistentnost na ove fungicide. Kako bi se sprečila rezistentnost, prilikom sprovođenja hemijskih mera zaštite,  sistemične fungicide treba koristiti u kombinaciji sa nesistemičnim fungicidima.

Comments

There are no comments yet for this post.