Skip to main content

Zaječar

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Zaječar > Usevi ili zasadi
Oštećenja od mraza u zasadima koštičavog voća

Na teritoriji rada RC Zaječar zasadi koštičavog voća se, u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta, nalaze u različitim fazama razvoja. Zasadi višanja i trešanja su u fazi punog cvetanja (BBCH 65), a zasadi šljiva u fazi cvetovi se smežuraju, većina latica opala do faze kraj cvetanja, sve latice opale (BBCH 67-69).

Na teritoriji rada RC Zaječar u periodu od 12.4. do 14.4. registrovani su jaki jutarnji mrazevi (Tabela 1).

Tabela 1. Jutarnje temeprature vazduha u periodu od 12.4. do 14.4.  

Datum

Jutarnje temperature

12.4.2022.

od -4o C do  -6oC

13.4.2022.

od -3oC do -5oC

14.4.2022.

od -2oC do -5 oC

 

U navedenom periodu šljiva (sorta Stenlej) je bila je u fazi 50% cvetova otvoreno, a višnja (Oblačinska) i trešnja (Kordiva) u fazi otvaranja prvih cvetova. Registrovane niske temperature dovele su do izmrzavanja pupoljaka i cvetova kod koštičavog voća od 5% do 20%. Stepen oštećenja zavisio je od lokaliteta, kao i procenta otvorenih cvetova (kod šljive su registrovana veća oštećenja).

Oštećenja od mraza na cvetovima i pupoljcima koštičavog voća

Velika slika

RC Zaječar nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja koštičavog voća.

Prisustvo bolesti u zasadima šljiva

Na teritoriji delovanja RC Zaječar zasadi šljive se u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta nalaze u fazi početak berbe - raniji sortiment, do faze početak obojavanja ploda - kasniji sortiment (BBCH 81-89).

Vizuelnim pregledom zasada uočeno je prisustvo simptoma šupljikavosti lista koštičavog voća (Stigmina carpophila) kao i simptoma truleži ploda koštičavog voća (Monilinia spp).

Šupljikavost lista koštičavog voća se javlja na svom koštičavom voću, a kod šljive glavni simptomi su prisutni na listu. Na listu se prvo javljaju sitne svetlo crvene pege oivičene mrkom ivicom i svetlo zelenim oreolom. Vremenom pege se uvećavaju, a tkivo unutar pega izumire, ispada i list dobija karakteristični šupljikasti izgled. Ukoliko je broj pega na listu velik, takvo lišće opada i dolazi do ranije defolijacije. Pri jačem napadu ove bolesti, voćke gube u vitalnosti i porastu, što se sve nepovoljno odražava na prinos.

Od agrotehničkih mera najvažnije je rezidbom odstraniti i uništiti zaražene lastare. Sa ciljem zaštite od ovog patogena preporučuje se primena preparata na bazi bakra pre kretanja vegetacije (u fazi bubrenja pupoljaka) i u jesen (kada opadne 70% lisne mase) sa ciljem smanjenja infektivnog potencijala patogena. U toku vegetacije, sa početkom listanja, preporuka je primena fungicida pred najavu uslova koji favorizuju nastanak infekcije. Sve preporuke za zaštitu šljive od ovog patogena tokom ove proizvodne sezone možete pogledati na linkovima:

Trulež plodova koštičavog voća se javlja vreme zrenja plodova i u godinama sa čestim padavinama u vreme cvetanja i zasadima gde nije bilo redovne zaštite od insekata, a naročito od šljivinog smotavca. Simptomi se javljaju na plodu u vidu okruglih mrkih pega. Pege se uglavnom javljaju na mestu povrede, najčešće od insekata. Ukoliko se zaražen plod dodirne sa zdravim dolazi do širenja bolesti. Zaraženi plodovi prvo omekšaju, kasnije se sasuše, mumificiraju i ako ostanu na granama tokom zime predstavljaju izvor infekcije za narednu godinu.

Pored hemijskih mera zaštite koje podrazumevaju primenu fungicida u fazi sazrevanja plodova (kao po preporuci od 21.07.2021), veoma je važno sprovesti adekvatnu zaštitu plodova od štetočina (pre svega šljivinog smotavca) jer mesta ubušenja predstavljaju ulazni otvor za naseljavanje gljiva prouzrokovača truleži, kao i uklonanje mumificiranih plodova.

Prisustvo šlivinih osa u zasadu šljive
Na području delovanja RC Zaječar zasadi šlive se u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta nalaze u fazi; krunični listići vidljivi; pojedinačni cvetovi bele ili roze boje (još uvek zatvoreni) do početka cvetanja: 10% cvetova otvoreno (BBCH 57-61).

velika slika


Na lepljivim pločama postavljenim u zasade šljive registrovana je pojava crne šljivine ose (Hoplocampa minuta) i žute šljivine ose (Hoplocampa flava).

Ove štetočine imaju jednu generaciju godišnje i napadaju isključivo šljivu. Ženke polažu jaja na čašične listiće cvetova. Štetu nanose larve koje se ubušuju u tek zametnute plodove. Hemijski tretman sprovodi se u periodu piljenja gusenica, pre njihovog ubušivanja u plodove.

RC Zaječar nastavlja sa praćenjem ovih štetočina i na vreme će signalizirati vreme za sprovođenje hemijskih mera zaštite.

U vreme cvetanja zabranjena je upotreba insekticida!

Pojava šljivinog smotavca (Grapholita funebrana) u zasadima šljive

Na području delovanja RC Zaječar, u zasadu šljive, na feromonskim klopkama registrovani su prvi ulovi šljivinog smotavca (Grapholita funebrana).

Ova štetočina prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u kokonu u kori stabla. Ženke polažu jaja na plod, a ređe i na list šljive. Štete pričinjavaju larve koje se ubušuju u plodove i ishranjuju mesom ploda. Napadnuti plodovi prestaju sa rastom, dobijaju ljubičastu boju i prevremeno opadaju. Na mestima ubušivanja larvi u plod pojavljuje se smolotočina.

U ovom trenutku ne preporučuju se hemijske mere zaštite, a RC Zaječar nastavlja sa praćenjem ove štetočine i na vreme će signalizirati momenat za sprovođenje mera zaštite.